Federalno ministarstvo pravde je saopćilo da su se u dugogodišnjoj primjeni važećeg Zakona o stečajnom postupku jasno pokazali svi nedostaci njegovih odredbi, pa se pristupilo uvođenju potpuno novih rješenja i doradi važećih kako bi se otklonili uočeni nedostaci i unaprijedila ova veoma važna oblast u pravnom sistemu.

“Predloženi zakonski tekst predstavlja korak ka ispunjenju ciljeva u otklanjanju pravnih i drugih prepreka za investiciona ulaganja u Federaciji BiH, a koja Federaciji BiH treba da donesu značajna novčana sredstva kao i nova radna mjesta, odnosno donošenje ovakvog zakona predstavlja korak naprijed u realizaciji zadatih ciljeva kojima se postiže ekonomski i finansijski napredak”, saopćeno je iz Federalnog ministarstva pravde.

Navodi se također da je i Evropska komisija donijela preporuke o novom pristupu stečaju, čiji bi cilj bio podsticanje reorganizacije nelikvidnih privrednih društava kroz finansijska i operativno restrukturiranje, da bi se spriječila insolventnost i nastavilo poslovanje društva.

“Imajući u vidu navedeno, novim zakonskim rješenjima o postupku stečaja žele se stvoriti uslovi kojim bi stečaj predstavljao lijek za poslovno oživljavanje poslovnih subjekata koji imaju strukturne probleme koje ne mogu sami da riješe, a imaju radni ili bilo koji drugi kapacitet koji ih može pokrenuti. Zanačaj ovih odredbi posebno je prisutan danas u doba pandemije zbog koje su ekonomske posljedice po privredu ogromne”, stoji u saopćenju.

Napominju da je značaj predloženog zakonskog teksta potrebno posmatrati sa aspekta unapređenja poslovnog ambijenta u Federaciji BiH.

“Prijedlog zakona o stečaju koji je Vlada Federacije BiH uputila u proceduru je rezultat rada radne grupe u čijem sastavu je bio i predstavnik kojeg je delegiralo Udruženja poslodavaca i koji je aktivno učestvovao u izradi predloženog zakonskog teksta, bez ikakvih primjedbi na njega”, navodi Federalno minisarstvo pravde.

Napomenuli su i da je stečajni postupak posebna vrsta građanskog sudskog postupka i tako se mora posmatrati, a nikako iz ugla samo jedne skupine učesnika u postupku.

“Treba znati da osnovni problem u provođenju stečajnih postupaka u Federaciji BiH predstavlja neblagovremeno pokretanje postupka kada još ima nade da se poslovanje i radna mjesta očuvaju ili pak, ukoliko govorimo o prodaji imovine, da se stečaj otvori u momentu kada još ima imovine, tj. stečajne mase iz koje se povjerioci, a prevashodno radnici kao povjerioci prvog isplatnog reda mogu namiriti, a što je cilj predloženih zakonskih rješenja Vlade Federacije BiH.”

Prema njihovim riječima, najčešće rukovodstvo firme odugovlači s pokretanjem stečaja, pri čemu se imovina firme opterećuje hipotekarnim kreditima.

“Od tih novaca isplaćuju kojekave naknade radnicima u neznatnim iznosima i, u konačnici, to dovodi do zastoja u poslovanju zbog nemogućnosti otplate kredita, velikih dugovanja prema povjeriocima, a stečajna masa biva opterećena do te mjere da se mogu naplatiti samo banke sa potraživanjima iz hipoteka, kao razlučni povjerioci, a da radnicima u prvom redu isplate ne preostaje ništa jer stečajna masa biva zarobljena razlučnim pravima, koja u svim pravnim sistemima i po svim pravnim pravilima imaju prioritet u naplati. Kraj ovakve priče je poznat, a to je gašenje poslovnog subjekta, ostanak radnika bez posla i nemogućnosti namirenja ukoliko je nedovoljna stečajna masa”, stoji u saopćenju Federalnog ministarstva pravde.

Prijedlogom zakona o stečaju se upravo interveniše na ovim odredbama, stečaj se mora pokrenuti na vrijeme, mora se kazniti onaj ko ne postupi u rokovima propisanim zakonom, a predstečajni postupak se uvodi kao faza “rane dijagnoze” i djelovanja na vrijeme da se pokušaju otkloniti problemi i nastaviti poslovanje.

“Treba znati da se izradi ovakvog zakonskog rješenja moralo pristupiti ozbiljno i studiozno i da ovaj zakon nije rješenje koje egzistira samo za sebe. Svaki zakon, a posebno zakon ovakvog karaktera mora biti usklađen s pravnim sistemom države, usklađen s drugim zakonima, a posebno sa onima na koje ima upućujuće norme, dakle konzistentan sa drugim propisima u pravnom sistemu, a što smo kao resorno ministarstvo obezbijedili učešćem u radu stručne radne grupe od strane predstavnika akademske zajednice, predstavika stečajnih sudija, predstavika Udruženja poslodavaca i predstavika Privredne komore, te uz provedene opsežne javne konsultacije”, stoji u saopćenju.

Dodaju da su nakon održane javne rasprave i razmatranja svih prijedloga i sugestija došli do predloženog zakonskog teksta.

“Radi lakšeg razumijevanja javnosti ove itekako kompleksne materije, ukratko elaboriramo da tekst Prijedloga zakona o stečaju koji je Vlada Federacije BiH uputila u parlamentarnu proceduru obuhvata odredbe kojima se uređuje predstečajni postupak i njime uvodi uvodi finansijska i operativno restrukturiranje privrednih subjekata. U predstečajnom postupku omogućeno je nelikvidnom privrednom društvu da zaključi nagodbu s povjeriocima u cilju lakšeg i povoljnijeg izmirenja novčanih obaveza. Time bi se izbjegao stečaj privrednog društva i ono bi nastavilo poslovnu djelatnost, a povjerioci bi bili namireni bolje nego u stečajnom postupku koji dugo traje i puno košta.”

Ovaj zakon propisuje da je Finansijska informatička agencija nadležna, odnosno ovlaštena da pokrene prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlaštenog za zastupanje stečajnog dužnika ako stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti i da će se kazniti novčanom kaznom za prekršaj.

Propisivanje nadležnosti za FIA-u da pokreće prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlaštenog za zastupanje stečajnog dužnika je izuzetno važno i od značaja za blagovremeno pokretanje stečajnog postupka. Važeći Zakon o stečajnom postupku nije prepisivao koji je organ je nadležan da vrši nadzor nad primjenom zakonske odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i koji bi izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika usljed neblagovremenog pokretanja postupka.”

Navode kako su novim zakonom skraćeni rokovi za preduzimanje pojedinih radnji u postupku i određene sankcije za stečajnog upravnika i druge učesnike u postupku ukoliko kasne u sprovođenju potrebnih radnji, jer je u praksi kao slabost stečajnog postupka uočena njegova dužina trajanja koja sa jedne strane povećava troškove stečajnog postupka, a s druge stanje odugovlači namirenje povjerilaca.

“Osim toga, utvrđen je način praćenja izvršenja određenih radnji u postupku od predsjednika sudova i rukovodilaca organa uprave, zavisno od toga da li je riječ o sudskim ili upravnim postupcima. Posebno su obrađene odredbe zakona koje se odnose na stečajnog upravnika. Pooštreni su uslovi za izbor stečajnih upravnika koji moraju položiti ispit za stečajnog upravnika i stalno raditi na edukaciji i ličnom usavršavanju. Povećan je stepen kontrole rada upravnika, kao pojačan stepen kontrole od stečajnog sudije. Također, limitiran je broj stečajnih predmeta koje može voditi jedan stečajni upravnik na dva predmeta, što je realno s obzirom na njihove mogućnosti, broj stečajnih predmeta koji se vode u Federaciji i broj stečajnih upravnika koji su ovlašteni i nalaze se na Listi. Određeno je i obavezno osiguranje stečajnih upravnika za sve rizike koji se odnose na njihovo profesionalno djelovanje.”

Napominju da je veliki problem u stečajnom postupku sistem obavještavanja stranaka s obzirom na veliki broj stranaka i drugih učesnika stečajnog postupka, te nesređenu dokumentaciju privrednih društava nad kojima se otvore stečajni postupci.

“Rješenje je pronađeno u objavi odluka suda i korespondencije putem interneta i internet stranice određenih institucija i agencija, uz zadržavanje postojećeg načina obavještavanja, što je i razumljivo s obzirom na važnost obavještavanja u stečajnom postupku. Prava radnika po osnovu njihovih potraživanja su u potpunosti zaštićena i radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika se nalaze u povoljnijem položaju u odnosu na važeći zakon. Naime, osim što radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika imaju pravo na sva potraživanja nastala do dana otvaranja stečajnog postupka u punom bruto iznosu, u prvom isplatnom redu, ovim zakonskim tekstom su iz prvog isplatnog reda isključeni članovi uprave društva, članovi nadzornog odbora i odbora za reviziju obzirom da su u pitanju odgovorne osobe koje su svojim postupanjem doprinjele nepovoljnom stanju dužnika, a njihova potraživanja u stečajnom postupku su jako velika.”

Što se tiče unovčavanja imovine stečajnog dužnika, u odnosu na raniji zakon, jasno su određenja pravila unovčenja imovine čiji je cilj brže i transparentnije unovčenje imovine, što je preduslov bržeg i boljeg namirenja povjerilaca u stečajnom postupku. Zakonom je propisana obaveza ministra pravde za donošenje pravilnika o načinu upravljanja stečajnom masom, kojim će biti propisani standardi upravljanja i unovčenja imovine, čime će se uvesti više reda u ove radnje stečajnog upravnika.

“Zakonom je predviđena prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica. Prodajom dužnika kao pravnog lica obustavlja se stečajni postupak u odnosu na stečajnog dužnika na koga prelazi aktiva privrednog društva, a postupak se nastavlja u odnosu na stečajnu masu koju terete potraživanja povjerilaca, a koja ima poslovnu sposobnost i koja se registruje u Registru poslovnih subjekata u Federaciji. Nakon ovakve prodaje stečajni dužnik sa očišćenim bilansima može da nastavi i uspješno obavlja poslovnu djelatnost jer nema nikavih obaveza prema povjeriocima. Ove i druge promjene u stečajnom zakonu omogućiće uspješno provođenje stečajnog postupka, brzo i kvalitetno namirenje povjerilaca. Također, omogućit će privrednim društvima sa finansijskim teškoćama da, prije nego što nastupi platežna nesposobnost i razlog za stečaj, restrukturiraju svoje finansijske obaveze i otklone mogućnost stečaja i nastave normalan privredni život. Oni koji to ne uspiju, u postupku restrukturiranja imaju, prema ovom zakonu, mogućnost da to učine u stečajnom postupku reorganizacijom stečajnog dužnika.”

Predviđeno je donošenje više podzakonskih akata za provođenje zakona koji će biti smjernica organima stečajnog postupka na koji način i kojim rokovima će se izvršavati određene radnje u stečajnom postupku, kaže se u saopćenju Federalnog ministarstva pravde.