FOTO: Kadrija Hodžić,premijer Vlade i ekonomski ekspert
Politička garnitura sastavljena od Socijaldemokratske partije (SDP), Pokreta demokratske akcije (PDA), Naše stranke (NS) i Saveza za bolju budućnost (SBB) nakon opozicionog djelovanja došla je na vlast u Tuzlanskom kantonu, a koncem januara imenovali su i novu vladu.

Kao prijedlog SDP-a za kantonalnog premijera je izabran stručnjak iz oblasti ekonomije i univerzitetski profesor Kadrija Hodžić, koji se na samom početku razgovora za Klix.ba osvrnuo na razloge zbog kojih se odlučio prihvatiti izuzetno važne funkcije.

“Kriza nedostajuće vizije je centralni problem savremenih makroekonomskih i uopće javnih politika, što dijelom vrijedi i za lokalne nivoe. Kao dugogodišnjem profesoru makroekonomije čini mi izazov upustiti se u promjenu paradigme dosadašnjeg upravljanja javnim resursima, što u našim uslovima pretpostavlja postizanje transparentnosti javnog upravljanja, nultu tolerantnost prema korupciji, kao i podizanje odgovornosti za sve nivoe javnog trošenja”, kazao je Hodžić za Klix.ba.

Konstatuje da je prethodni saziv vlade bio u priličnom rasulu jer su dva ministra smijenjena pod vanjskim pritiskom, a tu je bio prisutan i problem sa primjenom prvostepene presude Općinskog suda u Tuzli na tužbu ranije smijenjenog direktora Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Dževada Kormana.

S druge strane, kada je riječ o sastavu nove vlade, Hodžić ističe da su ministri odabrani iz šireg kruga onih kandidata koje su ponudile stranke sa kapacitetom skupštinske većine.

“Izbor je pao na kandidate sa većim stručnim referencama, sposobnosti za timski rad i spremnosti za preuzimanje odgovornosti. Od dvanaest ministara, njih jedanaest nisu pozicionirani ni na jednom nivou političkog organizavanja, pa vlada u konvencionalnom smislu nije politička”, tvrdi Hodžić kod kojeg se podrazumijeva podržavanje nezavisnosti sudstva i policije.

“Ministri su izabrani na osnovu stručnih referenci” (Foto: A. K./Klix.ba)

U fokusu javnosti proteklih dana našla se informacija da je za ministra zdravstva izabran Božo Jurić kao član HDZ-a, što je izazvalo oštre reakcije. Dok su s jedne strane iz većine navodili da je on podnio ostavku na članstvo u toj stranci, iz HDZ-a su to pak u određenoj mjeri negirali, poručivši da on ima njihovu punu podršku.

“Uopšte nije bilo pregovora s HDZ-om, što nije bilo ni moguće jer, naprosto, HDZ nije dio skupštinske strukture Tuzlanskog kantona. Božo Jurić je došao u ponuđenoj kvoti PDA kao Hrvat, a za izbor za ministra zdravstva kvalificirale su ga stručne kompetencije. Jurić je doktor medicine, radi na Klinici za radiologiju i nuklearnu medicinu Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli kao specijalista radiolog, i to na odjelu intervente radiologije”, pojasnio je Hodžić.

Ekspoze koji je predstavio neposredno prije imenovanja, opozicija je nazvala “šarenom lažom”, na što je Hodžić kazao da promjena paradigme upravljanja javnim resursima i sprečavanje prenošenja javnih u privatne interese treba da bude politički imperativ civilizacijske održivosti.

“Označavanje takve namjere ‘šarenom lažom’ je ideologem onih koji se protive promjenama. Da navedem jedan krajnje pojednostavljen, ali indikativan primjer neodrživog postojećeg stanja: predsjednica drugostepene komisije za bolovanje na prvom sastanku izjavi da se prvi put susreće sa Pravilnikom za bolovanje, pa je jasno kako se novac zdravstvenog osiguranja rasipa. Uz to, vrlo brzo ćemo ponuditi Kantonalnoj skupštini zakon o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u Tuzlanskom kantonu, pa ćemo kod glasanja na sjednici skupštine vidjeti na kojoj strani stanuje laž”, poručio je Hodžić.

Inače, vlada kojom predsjedava došla je u izuzetno kompleksnom periodu koji je prouzrokovala pandemija koronavirusa. Zbog toga je za prioritetne sektore u kojima će posebno djelovati izabrao prvenstveno zdravstvo, gdje će, kako je naveo, biti posvećeni borbi protiv COVID-19 i zaštiti svakog građanina u kantonu.

“U našem pristupu zdravstvo, s jedne strane postaje vrijednosni sistem naše biološke održivosti, a s druge postaje i sektorska – ekonomska djelatnost, jer neto efekat oboljelih donosi negativni bilans ljudskih života, oslabljenih radnih sposobnosti i ogromnih društvenih troškova. Radit ćemo na proširenju prihvatnih kapaciteta zdravstvenih ustanova, što će rasteretiti prenapregnuti Univerzitetski klinički centar te ubrzati prijeme, zbrinjavanje i efikasnost liječenja. Dato rasterećenje u kratkom roku je moguće afirmacijom Opće bolnice Gračanica za sekundarnu zdravstvenu zaštitu, a u srednjem i dugom formiranjem Urgentnog centra čiji bi rad rasteretilo i doprinio kvaliteti usluga na svim klinikama. Već radimo na mogućnosti nabavke dodatnog broja vakcina iznad onog koji ćemo dobiti u federalnoj kvoti raspodjele, ali smo potpuno ograničeni COVAX mehanizmom”, pojašnjava novi tuzlanski premijer.

Detalj prilikom imenovanja nove Kantonalne vlade (Foto: A. K./Klix.ba) Detalj prilikom imenovanja nove Kantonalne vlade (Foto: A. K./Klix.ba)

Rad na razvijanju lakoće poslovanja za poduzetnički sektor i zaštita poslovnih subjekata koji su na udaru pandemije također će biti u fokusu rada nove vlade. Tako će se, kako je pojasnio Hodžić, očuvati zaposlenost i likvidnost formi, što će doprinijeti stabilizaciji budžeta te u konačnici održavanju i osnaživanju kvaliteta obrazovnog sistema na svim nivoima, uključujući održavanje pažnje prema djeci sa posebnim potrebama.

Prošlu godina obilježio je pad prihoda u budžetu Tuzlanskog kantona, a s ekonomskog aspekta Hodžić navodi da indeks pada registrovanog prometa u odnosu na 2019. iznosi 93. Budući da neće umanjivati socijalne stavke budžeta, Kantonalnoj vladi ostaje da pojedinim oblastima lakoće poslovanja i različitim podsticajnim mjerama za realni sektor razviju prihodovnu stranu budžeta.

“Do dijela nedostajućih prihoda bit će nužno doći putem ‘dodatnog novca’ iz kvote zaduživanja Federacije BiH, a naš uspjeh će se mjeriti prema rastu registrovanog prometa u odnosu na 2020. godinu i očuvanju broja zaposlenih”, nastavlja Hodžić.

Sistemom lakoće poslovanja on smatra da treba realni sektor osloboditi od gužve birokratskih propisa i nameta.

“Počinjemo sa oblastima početka poslovanja i dobivanja građevinskih dozvola. Digitalizacijom naročito dobijanja građevinskih dozvola ubrzat ćemo procedure i vrijeme te smanjiti troškove kako bi se izvršile sve formalnosti za dobivanje dozvole za izgradnju objekata. Imamo namjeru ponovo aktivirati zakone o subvencioniranju plaća sektora pogođenih korona-krizom”, kaže Hodžić.

“Moramo razvijati lakoću poslovanja” (Foto: A. K./Klix.ba)

Fokus Hodžićevog rada će biti i na transparentnosti prema javnosti, a to će, kako kaže, postići povećanom otvorenošću prema javnosti. U prvom redu, to će, prema njegovim riječima podrazumijevati transparetnost javnih nabavki i smanjivanje prostora za korupciju, koja je u BiH narasla toliko da prijeti gubitkom političke i ekonomske kohezije društva.

“U ovu svrhu razvijat ćemo institucionalne mehanizme obezbjeđenja javnog djelovanja. Već pripremamo zakon o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u Tuzlanskom kantonu”, naglašava sagovornik portala Klix.ba.

Novog premijera Tuzlanskog kantona upitali smo i na koji način će se zalagati za suzbijanje stranačkog zapošljavanja u organima uprave te javnih institucija.

“Znate i sami da stranke u Bosni i Hercegovini dijelom osiguravaju svoju političku egzistenciju i moć upravo stranačkim zapošljavanjem. Bez posebnog naprezanja bismo na svim nivoima javnog sektora i javne uprave u kantonu prepoznali stranačka lica i članove politički moćnih porodica. Jedini način da ublažimo ovakve pojave je da primjenimo evropske konvencije, po kojima javne institucije moraju zapošljavati osobe koje su najbolje kvalificirane. Treba poboljšati konkursne procedure”, potcrtava Hodžić.

Problem neravnomjerne pripadnosti i neravnomjerne raspodjele indirektnih javnih prihoda Federacije BiH vuče se posljednjih 15 godina. Inicijative za korekcije su do sada podržale gotovo sve stranke u kantonu, ali se rješavanje ovog Gordijevog čvora, kako smatra Hodžić, nije pomaklo ni za jotu.

“Problem nije samo u pravednijim koeficijentima raspodjele. Radi se o prvorazrednom političkom problemu koji se podvlači pod tepih, a tiče se odnosa u primarnoj raspodjeli javnih prihoda između Federacije BiH i Republike Srpske, kao i finansiranja Sarajeva kao glavnog grada. Upravo stoga ćemo inicirati pristup ‘političkog rješenja’ ovog problema, iako ne očekujem da će se riješiti u našem mandatu”, stava je Hodžić.

S druge strane, kada je riječ o daljem radu njegove vlade, Hodžić kaže da za poljoprivredu planiraju dobro ciljane fiskalne podsticaje za održivost, nove investicije i zapošljavanje te regresiranje kamata za kredite za poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju.

“Podsticaje ćemo vezivati isključivo za mjerljive efekte koji ovakvi poticaji polučuju. Nastojat ćemo da sredstva namijenjena za podršku poljoprivrede i ruralnog razvoja usmjerimo ka stvaranju povoljnog ambijenta za konkrentno pozicioniranje poljoprivrednih proizvođača, u ime čega je potrebno izdvojiti veći nivo sredstava kroz model kapitalnih ulaganja. Osnažit ćemo i funkciju Poljoprivrednog zavoda kao pravne organizacija u sastavu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede”, nastavlja Hodžić.

Obećava i da će raditi na primjeni i unapređenju prava boračke populacije. Nastavit će sa provođenjem zakona na federalnom i kantonalnom nivou i raditi na njihovom unapređenju zajedno sa biračkom populacijom.

Na samom kraju široj javnosti Tuzlanskog kantona novoizabrani premijer je poručio da je u projekt formiranja vlade, a s kapacitetom koji je novom sazivu povjerila podržavajuća skupštinska većina, ušao je s potpunim uvjerenjem da se postojeća kriza može prevazići potpunom promjenom paradigme javnog upravljanja, znanjem i posvećenosti interesima građana. Koliko će od zacrtanih ambicioznih ciljeva uspjeti ostvariti jedino može pokazati vrijeme.