FOTO: Barutana Gradina, Tuzla

Bosna i Hercegovina može se pohvaliti vrijednim kulturno-historijskim naslijeđem, poput barutane, odnosno utvrde koja je Tuzlu štitila od upada hajduka i austrougarske vojske. Decenijama je bila prepuštena zubu vremena, ali je došao trenutak za njenu obnovu.

Historija kaže da je barutanu napravio narod Tuzle krajem 17. stoljeća na brdu Gradina, u vrijeme kada je današnji grad na zrnu soli predstavljao palanku, odnosno utvrđeni grad čiji su zidovi bili napravljeni od drvenih bedema obloženih zemljom i blatom.

Ova vrijedna utvrda decenijama je bila prepuštena zubu vremena, a većina stanovništva nije ni znala da građevina iz osmanskog perioda postoji, zbog činjenice da je bila okovana gustim raslinjem. Međutim, određenim aktivnostima konačno su stvoreni uslovi za njenu rekonstrukciju, koja je počela prije nekoliko dana.

Naime, barutana na Gradini u Tuzli, kao nepokretno dobro baštine, rješenjem Kantonalnog zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa stavljena je pod zaštitu Tuzlanskog kantona 10. augusta 2021. godine.

Stručni saradnik u Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK dr. sc. Semir Hadžimusić u razgovoru za Klix.ba kaže da su uz provođenje pravne procedure zaštite ovog dobra baštine u proljeće 2021. godine počeli pripremni radovi koji su podrazumijevali terenska snimanja i dokumentovanja, izradu projektne dokumentacije za revitalizaciju barutane te čišćenje pristupnih puteva do samog objekta.

Kompleksan projekt

Hadžimusić navodi da su potom početkom decembra počeli radovi na prvoj fazi revitalizacije, koji obuhvataju uklanjanje samonikle vegetacije iz objekta i s bedema, dislokaciju urušenog kamena iz unutrašnjosti objekta te selekciju upotrebljivog kamena za sanaciju oštećenih bedema i kula.

“Prva faza je značajnim dijelom urađena te je pokazala da je objekat u lošem stanju, posebno velika kula koja je znatno oštećena, kao i veći dio fortifikacije. Shodno tome, projekt revitalizacije će biti veoma zahtjevan i uključivat će kompleksan i multidisciplinaran pristup kroz provođenje svih faza radova. Za ove radove podršku smo dobili od Ministarstva za kulturu, sport i mlade TK, Grada Tuzle i Turističke zajednice TK te se nadamo da ćemo saradnju intenzivirati jer će sljedeće dvije godine biti ključne za obnovu barutane”, ističe Hadžimusić.

Barutana predstavlja jednu od rijetkih građevina iz osmanskog perioda koja je sačuvana na području Tuzle. S obzirom na to da je riječ o jedinom fortifikacijskom objektu u ovom gradu, naš sagovornik ističe da je njegova revitalizacija od višestrukog značaja.

“Naime, obnovom ovog spomenika kulturno-historijsko naslijeđe Tuzle će dobiti segment koji mu nedostaje kako bi se u potpunosti moglo stavit u funkciju promocije i afirmacije kulturnih vrijednosti, a posebno unapređenja turističke ponude. Barutana se nalazi na vrhu memorijalnog kompleksa Slana Banja u Tuzli, u blizini Panonskih jezera i nekoliko nacionalnih spomenika, tako da će obnovom biti upotpunjena turistička ponuda grada, ali i Tuzlanskog kantona”, navodi sagovornik portala Klix.ba.

U dvije kule ove utvrde moguće je imati različite muzejske postavke koje bi imale edukativnu ulogu za brojne posjetioce, učenike, studente i turiste.

“No, to je sada u drugom planu jer je revitalizacija barutane složen projekt, koji nije moguće brzo završiti, ali je veoma važno da je počela njegova implementacija”, nastavlja Hadžimusić.

Priča počela krajem 17. stoljeća

Kao što smo kazali, tuzlanska barutana sagrađena je krajem 17. stoljeća, u periodu kada je grad na zrnu soli predstavljao palanku, odnosno utvrđeni grad s drvenim bedemima. Prvobitno korištena kao utvrda iz koje je stanovništvo Tuzle u više navrata pružalo otpor raznim neprijateljskim vojskama, ova građevina je dolaskom Austrougarske pretvorena u depo za barut.

Hadžimusić ističe da se ne zna pouzdano kakav je bio prvobitni izgled, jer je barutana nekoliko puta prepravljana, a konačan oblik dala joj je austrougarska vojna okružna vlast 1888. godine. Barutanu sačinjavaju dva objekta, odnosno kule, opasane kamenim bedemom. Na austrougarskim kartama s kraja 19. stoljeća objekat je obilježen kao Pulver magacin.

“Šezdesetih godina 20. stoljeća u prostorima dvije kule barutane bila je smještena muzejska postavka. Već početkom ‘70-ih godina vandali su uništili ove postavke, među kojima i poznatu maketu tuzlanske palanke iz osmanskog perioda, autora Dragiše Trifkovića. Barutana je posljednjih četrdesetak godina doslovno prepuštena zubu vremena, a pristup je bio gotovo u potpunosti onemogućen”, naglasio je Hadžimusić.

Nekoliko nevladnih organizacija, grupa građana, kao i obrazovnih institucija godinama je ukazivalo na značaj barutane. Inicijative je podržavao Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, ali projekti koji su aplicirani za sufinansiranje viših nivoa vlasti nisu dobijali podršku.

Donošenjem Zakona o zaštiti kulturne baštine TK 2020. godine, stvorene su pretpostavke za konkretne aktivnosti na terenu i kada je riječ o ovom dobru baštine, ali i drugim znamenitostima širom kantona.