FOTO: Gradska uprava

Tuzla je nakon sedam godina konačno dobila Statut, koji donosi drugačiji način administrativnog djelovanja. Građanima je sada pružena mogućnost da putem neposrednih izbora imaju pravo birati i biti birani za članove savjeta mjesnih zajednica.

Tuzla je u proteklim godinama funkcionisala na nivou statutarne odluke o organizaciji rada, budući da se duži vremenski period čekalo na postizanje konsenzusa, odnosno dvotrećinske većine u Gradskom vijeću za donošenje statuta. To je proteklog četvrtka postignuto, a najvažniji pravni akt grada usvojen je jednoglasno.

Na dokument se čekalo sedam godina

“Tuzla je gradom proglašena 2014. godine federalnim zakonom o principima lokalne samouprave, što je konstatovalo Gradsko vijeće statutarnom odlukom. U proteklim godinama nije bilo dovoljne većine za donošenje ovog dokumenta, a ovaj put smo prije prijedloga znali da ćemo sigurno imati 22 ruke te smo krenuli sa procedurom. Značaj ovoga shvatila je i opozicija što je veoma bitno”, kazao je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

Usvajanje tuzlanskog statuta opoziciju i vlast stavilo je na jedinstven put, s obzirom na to da je dokument usvojen jednoglasno.

“Ovo je historijski potez za Tuzlu, s obzirom na to da je nakon sedam godina usvojen statut grada koji je ranije funkcionirao po statutarnoj odluci koja se referisala na statut općine. Kao grad smo i dalje ostali, ali sada imamo statut koji je od izuzetne važnosti”, smatra opozicionar Admir Čavalić iz Stranke za BiH.

Usvajanjem statuta, između ostalog, građanima je omogućeno da biraju ili budu izabrani za članove savjeta mjesnih zajednica putem putem neposrednih izbora.

“Sada imamo pravni subjektivitet mjesnih zajednica, koji nismo ranije implementirali, a još važniji su direktni izbori u mjesnim zajednicama. Građani Tuzle su zaboravili šta to znači i riječ je o tome da će oni moći birati svoje predstavnike u mjesnim zajednicama. One više neće biti politički plijen kao što je to dosad bio slučaj, odnosno političke stranke neće imenovati predstavnike, već građani putem direktnih izbora”, pojasnio je Čavalić.

Više zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća

Opozicija je uputila i pet amandmana, jer se nisu složili sa tekstom statuta, koji prije svega precizira da građanin, ukoliko želi biti kandidat na izborima za ulazak u savjet mjesne zajednice, mora prikupiti 30 potpisa.

S druge strane, sada je obaveza Gradskog vijeća Tuzle donošenje odluke o provedbi izbora u savjetima mjesnih zajednica, s obzirom na to da sada svi građani imaju pravo u svojoj mjesnoj zajednici ostvarivati aktivno i pasivno biračko pravo.

“Od dana stupanja na snagu novog statuta, mjesne zajednice će imati rok od šest mjeseci za donošenje svojih statuta, uz usklađivanje sa postojećim”, naveo je vijećnik Socijaldemokratske partije Elvir Mahmuzić, koji obnaša funkciju predsjednika Komisije za statutarna pitanja i propise Gradskog vijeća Tuzle.

Statutom grada Tuzle uvedena je i mogućnost izbora više zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća, što otvara mogućnost da se u ličnostima predsjedavajućeg i višeg zamjenika osigura nacionalna struktura, a koja će odražavati strukturu stanovništva. To će se sada urediti poslovnikom o radu Gradskog vijeća Tuzle koji treba biti donesen.