FOTO: Sporna parcela na B. Malti

Ustavni sud BiH prihvatio je apelaciju Islamske zajednice u našoj zemlji koja se odnosi na problem zaštite imovine vakufa Gazi Turali-begove džamije u Tuzli, odnosno zemljišta na kojem se gradi stambeno-poslovni kompleks. Ovaj slučaj ranije je počeo pratiti i OSCE.

Kao što je poznato od ranije, kompanija Bingo je s firmom Tuzla-Remont počela graditi stambeno-poslovni kompleks u naselju Brčanska malta u Tuzli, međutim, Rijaset Islamske zajednice u BiH od Gradske uprave Tuzle zatražio je obustavu radova, uz tvrdnje da je riječ o vakufskom zemljištu.Međutim, do toga nije došlo, zbog čega je upućena apelacija Ustavnom sudu BiH, koji je u svojoj presudi utvrdio potvrdu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Odlukom Ustavnog suda BiH, nagodba između Grada Tuzle i kompanije Tuzla-Remont postaje pravno ništavna, navedeno je iz Islamske zajednice u našoj zemlji.

Također, Ustavni sud BiH je ukinuo presudu Kantonalnog suda u Tuzli iz 2020. godine te je istom sudu naredio da po hitnom postupku donese novu odluku koja bi bila u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Kako navode iz Islamske zajednice BiH, samo zemljište vakufa Gazi Turali-begove džamije, iako je kao nacionalizirano bilo pod zabranom prometovanja, 2015. je prometovano i od tad traje pravna borba s ciljem dokazivanja pravne ništavnosti nagodbe koju je Grad Tuzla sklopio i kojim je zemljište prometovano sadašnjem posjedniku. Odlukom Ustavnog suda BiH, nagodba između Grada Tuzle i Tuzla-Remonta iz 2015. postaje pravno ništavna.

“Ustavni sud u presudi ukazuje da iz obrazloženja osporenih presuda proizlazi da su Islamskoj zajednici još 1946. godine u vrijeme agrarne reforme, na osnovu Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, bez ikakve naknade oduzete predmetne nekretnine i da su one, tokom godina, a uslijed raznih zakonskih izmjena i reformi, dobivale različit imovinski status od općenarodne imovine do, u konačnici, dijelom privatizirane imovine. Zbog navedenog, prema obrazloženju redovnih sudova, Islamska zajednica je još 1946. godine izgubila bilo kakvo pravo na predmetnim nekretninama, pa zbog toga nema nikakav pravni interes u vezi s tim nekretninama”, navodi se.

Ustavni sud također zapaža da se Islamska zajednica obratila redovnim sudovima s tužbenim zahtjevom da se utvrdi ništavost sporazuma zaključenog između tuženih pozivajući se, pri tome, ne samo na način oduzimanja predmetnih nekretnina već i na odredbe člana 365. Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH.

“Ustavni sud primjećuje da je navedenim odredbama propisana zabrana prenosa, otuđivanja, zamjene, kao i drugog oblika raspolaganja, između ostalog, zemljišta ako su pribavljena u društveno/državno vlasništvo na osnovu Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, a što je u konkretnom predmetu slučaj. U vezi s tim zapaža da su redovni sudovi u osporenim presudama istakli da su tuženi shodno navedenim zakonskim odredbama zaključenjem spornog sporazuma nezakonito i neovlašteno raspolagali predmetnim nekretninama, ali da zbog ‘nepostojanja pravnog interesa i ovlaštenja na strani Islamske zajednice’ nisu utvrdili njegovu ništavost”, ističe se.

Također, Ustavni sud ukazuje na specifičnost situacije u konkretnom predmetu, a koja proizlazi iz naprijed navedenih činjenica – oduzimanja prava vlasništva Islamskoj zajednici na predmetnim nekretninama shodno propisima koji su bili na snazi u vrijeme oduzimanja, kao i nedonošenja zakonske regulative u vezi s restitucijom (koja ne podrazumijeva samo fizičko vraćanje imovine već i mogućnost pravičnog obeštećenja ranijeg vlasnika) kojom bi nesporno bile obuhvaćene i predmetne nekretnine.

“U vezi s navedenim, Ustavni sud ukazuje da su zbog okolnosti konkretnog predmeta redovni sudovi prije donošenja svojih odluka morali izvršiti odgovarajuću analizu proporcionalnosti između (ne)postojanja pravnog interesa Islamske zajednice kao apelantice i javnog interesa, odnosno vladavine prava, kao jednog od osnovnih načela za postojanje pravne sigurnosti svih subjekata prava. Međutim, u konkretnom slučaju takva analiza je izostala”, nastavlja se.

Postupajući na navedeni način, dakle, bez adekvatne analize u naprijed navedenom smislu, a istovremenim zaključcima da apelantica nema pravni interes u vezi s nekretninama koje su joj nekada oduzete, ali i da su tuženi u spornom sporazumu neovlašteno raspolagali predmetnim nekretninama, stav Ustavnog suda je da su redovni sudovi nesporno narušili navedena načela. Zbog toga, Ustavni sud smatra da su navodi Islamske zajednice osnovani.

“Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju prekršeno apelanticino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Postoji kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada su redovni sudovi zaključili da je raspolaganje predmetnim nekretninama od strane tuženih na osnovu sporazuma o sudskoj nagodbi nezakonito i neovlašteno, ali da apelantica nema pravni interes niti ovlaštenje za isticanje ništavosti tog sporazuma jer je apelantica oduzimanjem predmetnih nekretnina izgubila svako pravo na njima, a da pri tome redovni sudovi nisu izvršili odgovarajuću analizu u vezi s proporcionalnošću između apelanticinog pravnog interesa i javnog interesa vladavine prava”, stoji u presudi.

Iz Islamske zajednice u BiH su podsjetili da je Općinski sud u Tuzli u svom rješenju iz januara 2022. također prihvatio njihov zahtjev za upis zabilježbe o postojanju tužbe, odnosno spora, u relevenatne zemljišno-knjižne uloške koji se odnose na vakuf Gazi Turali-begove džamije.

“Islamska zajednica u BiH tužila je Grad Tuzlu, Tuzla-Remont i Bingo d.o.o. Još jednom pozivamo Grad Tuzlu da onemogući sve građevinske radove na zemljištu vakufa Gazi Turali-begove džamije te da, shodno sudskim nalazima, poduzme odgovarajuće pravne radnje”, kažu iz Islamske zajecnice u BiH.

Smatraju i to da su se usvajanjem apelacije ispunili uslovi i za donošenje odluke od Općinskog suda u Tuzli kojom se zabranjuje daljnja gradnja na predmetnoj nekretnini.

“Svakako koristimo ovu priliku da najavimo da ćemo na bazi ove odluke Ustavnog suda BiH pokrenuti predmetni postupak pred Općinskim sudom u Tuzli”, poručeno je iz Advokatske kancelarije “Elvir Čolak, Fuad Kačapor i dr. Sci. Esad Oruč”, koja u ovom slučaju zastupa Islamsku zajednicu u BiH.